Kako se za održivost gospodarstva bore u sedam zemalja  EU

Nakon zelenog svjetla Europske komisije za fleksibilizaciju pravila o dodjeli državnih potpora vlade zemalja članica donose mjere za potporu gospodarstvu. Zajednički se fokusiraju na potrebe zdravstvenog sektora te malih i mikropoduzeća

piše MIRELA ALPEZA

Ekonomski fakultet u Osijeku i CEPOR

 

Europska je komisija, u skladu s najavom, 20. ožujka 2020.  prvi put  u povijesti aktivirala tzv. opću klauzulu o odstupanju ( neral escape clause) kojom omogućuje vladama zemalja članica Europske unije potrošnju nacionalnih sred- stava  na državne potpore za ublažavanje učinaka ekonomske krize prouzročene epidemijom COVID-19.  Dodatno je u sklopu proračuna Europske unije planirana raspodjela  37 milijardi eura  kao potpora zdravstvenom sektoru te održivosti poslovnog sektora i radnih mjesta. Hrvatska vlada  je 17. ožujka, među prvima u Europskoj uniji, donijela prvi paket od 63 mjere za pomoć gospodarstvu čiji je cilj očuvanje likvidnosti i radnih mjesta, i to u vrijednosti od oko čežtiri milijarde eura. Dva dana poslije skupina poduzetnika okupljenih u inicijativu ‘Glas poduzetnika’ oštro se usprotivila tim  mjerama  nazvavši ih mlakim i neadekvatnim. Na  društvenim mrežama inicijativa je u kratkom vremenu pridobila više od dvadeset tisuća članova i potaknula lavinu komentara poduzetnika zabrinutih za preživljavanje njihovih poduzeća. U međuvremenu, nakon zelenog svjetla  Europske komisije za fleksibilizaciju pravila o  dodjeli državnih potpora, i vlade drugih zemalja članica donose mjere za potporu gospodarstvu.

Tim mjerama zajednički je fokus na potrebe zdravstvenog sektora te malih i mikropoduzeća.  Kao i u Hrvatskoj, mjere koje uvode europske zemlje dopunjavaju se gotovo svakodnevno novima, u skladu s potrebama, učincima prvog paketa mjera i raspoloživim financiranjem, uključujući financiranje Europske komisije. Osim  na nacionalnoj razini,  mjere potpore osmišljavaju se i na regionalnoj i  lokalnoj (dobar su  primjer Rotterdam, ali i, primjerice, Bjelovar). Uza sadržaj mjera naglašena je i brzina njihove primjene – pojednostavnjenje i automatizacija dodjele potpora. Zakasnjele su mjere, naime,  kao da ih i nema.

 

Dodatni argumenti

Tjedan dana  poslije, 24. ožujka, hrvatska vlada izlazi s novim, konkretnijim mjerama za gospodarstvo, s većim naglaskom na mala i mikropoduzeća te brzinu realizacije potpora  koje  poduzetnici mogu  ostvariti. Ne treba zaboraviti da  poduzetnici i država imaju  isti cilj, održivost biznisa (jer  biznis plaća poreze) i radnih mjesta (jer je u današnjim uvjetima teško pronaći kvalitetnog radnika). Država neće i ne može riješiti problem s kojim se sada suočava svaki poduzetnik niti može umjesto njega/nje donijeti ključne strateške  odluke, ali može  olakšati rješavanje problema. I u ovim teškim uvjetima neki poduzetnici razmišljaju kreativno, djeluju brzo i vuku prave poteze.

U posljednjih tjedan dana, završno s 24. ožujka, u kontaktu s poduzetnicima, konzultantima, sveučilišnim profesorima te predstavnicima razvojnih agencija  iz sedam zemalja Europske unije (Slovenija, Italija, Belgija, Njemačka, Velika Britanija, Poljska i Nizozemska) prikupljene su  informacije i reakcije na prve  mjere  koje su uvele  vlade njihovih zemalja. Ideja ovog pregleda mjera nije bila pomoći poduzetnicima u Hrvatskoj u odabiru poduzetničke oaze za emigraciju, nego dati  dodatne argumente za konstruktivnu  raspravu na temu odluka kojima im Vlada može olakšati pronalazak rješenja za situaciju u kojoj su se našle  njihove tvrtke. Pritom, naravno, ne možemo zaboraviti gdje smo, gdje živimo i kakve su nam mogućnosti. Belgijski  paket mjera,  primjerice, teško  da je moguće realizirati u uvjetima hrvatskog proračuna, što nas vraća na, aktualnim problemima potisnutu, temu  nužnosti reforme javne uprave čiji troškovi znatno zatvaraju manevarski prostor za djelovanje u ovakvim kriznim situacijama. 

Iskustva

Slovenija        

U mjerama koje je donijela Slovenija odgađa se plaćanje  doprinosa za samozaposlene osobe od travnja  do lipnja 2020. uz obvezu njihova podmirivanja najkasnije do 31. ožujka 2022. Dva mjeseca odgađa se i rok za podnošenje godišnjih izvještaja  za 2019. te poreznih prijava obveznika poreza  na dohodak. Banke trebaju omogućiti moratorij na otplatu kredita od dvanaest mjeseci  za poslovni sektor,  a najavljuju se  i  iste  mjere  za  fizičke osobe.  Zaposlenici koje su poslodavci zbog epidemije bili prisiljeni poslati kući imaju pravo na naknadu u visini od osamdeset posto  plaće,  koju isplaćuju  poslodavci, a država će poslodavcima vratiti četrdeset posto isplaćene naknade. Mjere uključuju i dvadeset posto niže cijene struje u tri mjeseca. Za realizaciju tih mjera Vlada priprema fond od tri milijarde eura.  Prema mišljenju slovenskih poduzetnika,  te  mjere  neće  biti dovoljne  za spas  gospodarstva. Šteta u gospodarstvu bit će golema  i utjecat će također  na smanjenje proračunskih prihoda,  zbog  čega,  slično  kao kod nas, poduzetnici u Sloveniji smatraju da će država morati smanjiti svoje rashode.

 

Belgija

U Belgiji se mjere za održivost poslovnog sektora definiraju na regionalnoj razini, a provode ih regionalne agencije za mala i srednja  poduzeća. Realizacija i isplata mjera na temelju podnesenih prijava očekuje se već u travnju. Namijenjene su djelatnostima i aktivnostima koje su obustavljene ili su morale biti otkazane, a u fokusu su hoteli, ugostiteljski objekti, turističke  agencije,  maloprodajni  objekti i uslužne djelatnosti. Belgijska vlada uvela je tromjesečno oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak, doprinosa i prireza te oslobođenje od naplate komunalnih naknada  i ostalih nameta  gradova i općina. Naplata najma prostora  i dalje je na snazi jer je većina prostora  u Belgiji u privatnom vlasništvu. Mo- ratorij na kredite također je na snazi dvanaest mjeseci. Parafiskalni nameti i obvezne članarine ukinuti su i prije krize, a poduzetnici ne plaćaju akontaciju poreza na dobit; ne postoji ni minimalna osnovica za doprinose za direktore. Jednostavan izlazak iz poslovanja, uključujući niske troškove  likvidacije poslovanja, dio je uobičajenih uvjeta poslovanja u Belgiji i prije ove krize. Kao dio paketa aktualnih mjera za suočavanje s epidemiološkom krizom belgijskim poduzetnicima  omogućeno je da u ovome tromjesečnom razdoblju PDV plate državi nakon naplate računa. To nije mjera koja je ondje i inače na snazi, zbog čega belgijski poduzetnici nerijetko ispostavljaju račun tek nakon primljene uplate.

U nastavku su navedene dodatne mjere koje su donijele regionalne vlade u Belgiji (Valonija, Flandrija i Grad Bruxelles):

  • Poduzeća i samozaposlene osobe koji moraju potpuno  zatvoriti  svoje biznise dobivaju jednokratnu  premiju od 4000 eura (Flandrija i Bruxelles) do 5000 eura (Valonija), a jednokratnu potporu od 2000 eura (Flandrija i Bruxelles) do 2500 eura (Valonija) oni koji su morali djelomično zatvoriti poslovanje.
  • Ako poslovanje i dalje neće biti moguće nakon 4. travnja, može se dobiti financijska potpora od 160 eura za svaki izgubljeni radni rad (Flandrija).
  • Omogućeno je stavljanje zaposlenika u status privremene nezaposlenosti, pri čemu ostaju zaposlenici poduzeća, ali njihovu plaću djelomično pokriva regionalna valonska vlada. Ta mjera vrijedi za one biznise kojima je znatno pala poslovna aktivnost ili su prisiljeni zatvoriti poslovanje.
  • Subvencija troškova angažiranja   konzultantske potpore u iznosu od 50 posto, a maksimalno do 50 tisuća eura, kao pomoć u definiranju strategije za izlazak iz krize prouzročene epidemiološkom situacijom (Flandrija).
  • Dat će se dodatna jamstvena sredstva regionalne vlade kako bi banke omogućile dodatne kratkoročne kredite za likvidnost pod povoljnim uvjetima i uz odgodu plaćanja (Valonija).       

 

Nizozemska

U Nizozemskoj je također većina poslovnih aktivnosti zaustavljena. Procjenjuje se da će za mjere za održivost sektora  malih i srednjih  poduzeća nizozemska  vlada iskoristiti  fond od devedeset milijardi eura koji, ako zatreba,  može narasti  za dodatnih  dvjesto  milijardi eura.  Ključne mjere uključuju reprogram  bankovnih kredita  i  odgodu plaćanja  kamata  za tri do šest  mjeseci. Plaćanje poreza i mirovinskog osiguranja odgođeno je također za tri mjeseca. Samozaposlene osobe dobivaju jednokratnu  potporu u visini minimalne plaće, čiji bruto u Nizozemskoj iznosi 1600 eura. Poduzetnici koji su zabilježili pad prihoda zbog zatvaranja poslovnih aktivnosti dobivaju automatski iznos od 4000 eura, bez podnošenja zahtjeva. Zaposlenici koji privremeno ne mogu raditi i poslani su kući, ali su još zaposleni u poduzeću, dobivaju do devedeset posto plaće najmanje  tri mjeseca (uz mogućnost produljenja dodatna tri mjeseca). Prijava za upotrebu tih mjera prošli je tjedan potpuno automatizirana kako bi se ubrzala  dodjela novca jer pristup tim sredstvima ima oko milijun samozaposlenih Nizozemaca i četiristotinjak tisuća malih i srednjih poduzeća. Uz te mjere koje donosi nacionalna vlada dodatne  mjere donose lokalne vlasti u nizozemskim gradovima – odgodu plaćanja komunalne naknade za tri mjeseca, automatski, bez potrebe podnošenja prijave.

 

Velika Britanija

U Velikoj Britaniji znatan je pritisak  na vladu Borisa  Johnsona da  uvede  mjere  za  potporu gospodarstvu kako bi se izbjeglo masovno otpuštanje u poslovnom sektoru.  Osim na donošenje  mjera, pritisak je usmjeren na brzinu njihova uvođenja  jer neke  od obveza  uredno dolaze na naplatu,  a poduzetnici  ih zbog obustave  ili ograničenja  poslovne  aktivnosti  više ne mogu podmirivati.

Paket   pomoći  povezan   sa   sufinanciranjem plaća  zaposlenika za  mnoge  je poduzetnike najvažnija mjera, a za britansku  vladu i najdelikatnija, stoga  su još neka od pitanja  vezana uz primjenu te mjere ostala nedefinirana. Ako njome bude zahvaćen  jedan posto zaposlenika u privatnom  sektoru,  njezin trošak  za britanski proračun za tri mjeseca provedbe  iznosit će oko milijardu funti. Poznato  je da će intervencija britanske vlade uključivati dotaciju od 80 posto  plaće  (a maksimalno  2500  funti po zaposleniku),  što bi trebalo omogućiti zadržavanje radnih mjesta unatoč  očekivanom padu prihoda.  Taj potez  mnogi smatraju golemim pomakom u socijalnim pravima u Velikoj Britaniji. Međutim, ta mjera nije dostupna samozaposlenim osobama, kojih u Velikoj Britaniji ima oko pet milijuna, što može biti presudno za opstanak brojnih  slobodnih  zanimanja.  Vladine mjere  potpore  sektoru  malih i srednjih  poduzeća i dalje se razvijaju i dopunjuju. Nastale  su kao reakcija  na promijenjenu  zdravstvenu situaciju u zemlji i nužnost  uvođenja mjera koje je Johnson nastojao što dulje odgoditi. I u Velikoj Britaniji poduzetnici zagovaraju potporu u obliku nepovratne pomoći radije nego kredite i odgode. Dio sektora malih i srednjih poduzeća neće se izvući bez obzira na mjere, a dio se prilagodio promijenjenim uvjetima na tržištu. Primjerice,  male  destilerije orijentirale  su se na proizvodnju dezinfekcijskih  sredstava za pranje ruku, pubovi su uveli dostavu  hrane, a preferiranje  bezgotovinskog  plaćanja  otvorilo je nove prilike za ulaganje u digitalno poslovanje.

 

Njemačka

Njemačkoj  nacionalna su  vlada  i regionalne  vlade donijele mnogo mjera  potpore poslovnom sektoru koje će biti na snazi do kraja  2020.  Uključuju  porezno  rasterećenje gospodarstva, odnosno odgodu  obveze plaćanja PDV-a, poreza na  dobit  i poreza na dohodak. Mala poduzeća čije je poslovanje izravno pod utjecajem krize (zatvoreno ili sa  znatno smanjenim prihodom)  mogu, na zahtjev, ostvariti jednokratnu pomoć  u sljedećim iznosima:

– 5000  eura  za poduzeća s pet i manje  zaposlenih,  7500  eura  poduzeća s manje  od deset zaposlenih, 15.000 eura  poduzeća s manje  od pedeset zaposlenih i 30.000 eura poduzeća s do 250 zaposlenih.

Poduzeća sa  znatnim padom  poslovne  aktivnosti mogu smanjiti radno vrijeme zaposlenika za  šezdeset posto,  pri čemu  se razlika  u plaći i doprinosima pokriva iz javnih izvora. Njemačka  razvojna  banka  KFW omogućit  će kreditiranje po hitnom postupku i uz posebno  povoljne uvjete za poduzeća u poteškoćama tako  što  će davati  jamstva u iznosu  od osamdeset posto  kredita koje će poduzetnicima odobravati komercijalne banke,  bez gornje  granice  takvih kredita.  Tako  će  država,   ako  poduzetnici ne budu mogli vraćati kredite, pokrivati rizik komercijalnih banaka.  Poduzećima koja su morala prekinuti  poslovnu  aktivnost zbog epidemiološke ugroze  bit će omogućena nadoknada troškova nastalih kao posljedica zatvaranja. Prema mišljenju poduzetnika u Njemačkoj,  mjere  su  donesene hitno i čine  se  odgovarajućima. Još  preostaje i važna  je njihova  neodgodiva primjena jer je većina  djelatnosti već znatno pogođena krizom. Maloprodajni sektor izgubit će najmanje  jednomjesečni prihod, a predviđa se pad  BDP-a od osam  posto,  što  je gore  od situacije 2009., kad je Njemačka zabilježila pad BDP-a od 5,5 posto.

 

Italija

Talijanski paket  ekonomskih mjera,  nazvan  ‘Cura Italia’, aktivira 25 milijardi eura nacionalnih sredstava. Sastoji se od pet osi Vladine intervencije, pri čemu  je na prvome  mjestu  dodatno  financiranje nacionalnog  sustava  zdravstvene i  civilne zaštite. Druga os, ‘teška’ 10 milijardi eura, odnosi se na potporu  održivosti radnih mjesta i poslovnog sektora, od čega će 3,3 milijarde eura biti usmjereno na tvrtke s jednim zaposlenim.  Svi zaposleni, sezonski  i ostali radnici za mjesec  ožujak dobit će jednokratni iznos od 600 eura kao naknadu za razdoblje u kojem nisu mogli biti radno aktivni. Za jednokratne naknade  onima koji nemaju pravo na ovaj iznos planiran  je ukupan fond pomoći od 300 milijuna eura, a za one koji su bili radno aktivni u ožujku planirana  je premija  od 100 eura  (u slučaju  da njihova godišnja primanja  ne premašuju 40.000 eura). Treća intervencijska os paketa  mjera  odnosi se na kreditni sustav i uključuje odgodu otplate rata  hipotekarnih  kredita na maksimalno  18 mjeseci, bez kamata i dodatnih troškova  (vrijedi samo  za kredite  za kupnju prve nekretnine), odgodu otplate rata  kredita za samozaposlene ili one koji su  izgubili posao  te jačanje  državnoga  jamstvenog fonda. Mjere nadalje uključuju odgodu plaćanja  poreznih  obveza i doprinosa  za zdravstveno i mirovinsko osiguranje  za 90 dana  te odgodu plaćanja  premije za obvezno osiguranje  za tvrtke s prihodima do dva milijuna eura. Odgođeno je i plaćanje  PDV-a za ožujak. Peta intervencijska os predviđa posebne mjere za djelatnosti koje su izravno pogođene krizom – turizam, transport, ugostiteljstvo, kina i kazališta, sport, obrazovanje, sajmove i događaje te teretni promet. U Italiji (i prije, a također sada, u jeku krize) na snazi ostaje  obveza plaćanja  parafiskalnih  nameta i akontacije  poreza  na dobit, no i talijanski poduzetnici očekuju da će osim tih mjera biti potrebne dodatne,  osobito za biznise s manje od deset zaposlenih  čija je likvidnost upitna u iduća tri-četiri mjeseca. Očekuje se da će dodatni paket mjera biti definiran na temelju novca iz proračuna Europske komisije.

 

Poljska

Intervencijske mjere  poljske  vlade  pod  nazivom ‘Anticrisis  Shield’  namijenjene su  ponajprije sektoru malih  i srednjih  poduzeća čije je poslovanje   suočeno   s  teškoćama zbog  krize izazvane  koronavirusom. Provedba   tog  paketa  mjera  omogućit  će  se  novim zakonom  koji bi trebao biti prihvaćen  u poljskom  parlamentu potkraj  ovog tjedna.  Zbog toga većina mjera još nije poznata u javnosti, ali predviđa se da će za njihovu provedbu  poljska  vlada  izdvojiti 46 milijardi  eura.  Novim mjerama mikropoduzeća, koja zapošljavaju manje  od deset ljudi, bit će  oslobođena plaćanja doprinosa  za  tromjesečno  razdoblje,  a veća  poduzeća imat  će beskamatnu odgodu plaćanja doprinosa  i akontacije poreza  na dobit (za ožujak i travanj  – rok je lipanj). Poduzećima koja su morala  obustaviti poslovnu aktivnost  država  će financirati  40 posto  minimalne  plaće  (koja u Poljskoj  iznosi oko 600  eura  bruto)  i doprinosa  za zaposlenike. Onima koja budu suočena s teškoćama u poslovanju (mjereno  padom prihoda od 50 posto)

Autorski tekst dr Mirele Alpeze, objavljen 25.3.2020. u zagrebačkom Lideru