Boris Popović je 1995. diplomirao na području CCTV-a na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Poslijediplomski studij menadžmenta i upravljanja završava 2001. na poslovnoj školi IEDC na Bledu. Kroz godine pohađa mnogobrojne oblike stručnog usavršavanja s područja tehničke zaštite i strateškog menadžmenta. Autor je, koautor i predavač na brojnim skupovima u organizaciji različitih strukovnih i poslovnih subjekata, a trenutno vodi kolegij Inovacije na Adizes SEE Leadership programu. Zadnje vrijeme se intenzivno angažira na projektima razvoja Primorsko – goranske županije, aktivan je u više udruga građana te radi na jačanju civilnog društva. Ne može ga se predstaviti bez Alarm automatike, tvrtke koju je još kao student osnovao s kolegom Branimirom Vukovićem, u kojoj je stekao svo profesionalno iskustvo, koja posluje u 12 zemalja regije i sustavno napreduje ka poziciji regionalnog lidera u industriji tehničke zaštite. Kao predsjednik Uprave, gospodin Popović je odgovoran za više od 100 djelatnika i više od 13 milijuna eura prihoda. Od nedavno je član Upravnog odbora Zaklade Sveučilišta u Rijeci, ujedno i predstavnik riječkih gospodarstvenika.

Govoreći upravo o suradnji gospodarstva i sveučilišta Popović prije svega ističe kako je ta suradnja već na početku pomalo problematična zbog činjenice da najvažniji „proizvodi“, a to su kadrovi koje Alarm automatika dobiva od Sveučilišta u Rijeci, nisu kvalitetni.

 

Loša komunikacija

Nema ni kvantitete, ni kvalitete. S druge strane tek sramežljivo se uključujemo u neke zajedničke projekte. Po mom sudu razlog te (ne)kvalitete je zastarjeli kurikulum, jer se stvari strašno brzo mijenjaju. Smatra se da je 2015. godina završetak informacijske ere, dok ove godine započinje inovacijsko doba. Ciklusi promjena u informacijskom dobu mjerili su se u desetinama godina. Ako znamo da je informacijsko doba trajalo 40 godina, u inovacijskom dobu ciklusi promjena se mjere u godinama. To znači da top pet ili deset zanimanja koja će biti na tržištu za pet godina danas ne postoje. Dakle, nekada se nakon završetka studiranja naučeno znanje moglo primjenjivati desecima godina i bilo je aktualno, dok danas to znanje nakon pet godina zastarjeva i postoje gotovo neupotrebljivo. Ukratko, potrebna su neka druga zanimanja, neka nova znanja. Ne preživljavaju ni najjači i ni najpametniji nego oni koji se najbrže prilagode, mišljenja je Popović.

Na pitanje koliko sveučilišni nastavnici imaju sluha za gospodarstvenike, Popović kaže kako je problem u lošoj međusobnoj komunikaciji, te pojašnjava:

Ili ljudi nemaju informaciju ili ju nisu dobro razumjeli, to je uzrok svih nesporazuma, svih problema. Ja bih rekao da je vjerojatno glavni zadatak lidera u gospodarstvu i na sveučilištima da da potaknu integraciju. Problem leži u tome što je kod nas društvo generalno dezintegrirano, i horizontalno i vertikalno. Dezintegrirani su svi podsustavi društva – državna politika, sveučilišta, gospodarstvo, civilno društvo. Svaki sustav djeluje za sebe i još je raslojen unutar sebe, znači unutar gospodarstva različita industrija, unutar sveučilišta različiti fakulteti, razne struke, unutar politike razne stranke…

Osvrćući se na probleme inovacijskog doba, Popović ukazuje na činjenicu kako se broj promjena povećava i one postaju sve kompleksnije, a svaka promjena generira problem. Posljedica problema je dodatna dezintegracija što nikako nije rješenje, već je rješenje dodatni rad na integraciji, to bi trebao biti glavni posao svih lidera – motivirati ljude da zajednički rade u istom cilju dobrobiti zajednice, društva. Posljedice vidimo, posljedice su zaostajanje u napretku, posljedice su odlazak najboljih ljudi u dobro razvijene sustave.

 

Skriveni šampioni

Da se i u neuređenom sustavu može uspjeti dokazuje Alarm automatika, a na pitanje kako, Popović pojašnjava primjerom njemačkog modela „skrivenih šampiona“:

Tajna uspjeha Njemačke nisu Volkswagen, BMW ili Siemens, tajna uspjeha Njemačke su tisuće „skrivenih šampiona“. To su kompanije za koje se nikada nije čulo, a koje su u svojim nišama lideri na svjetskoj razini. Ono što je tipično za „skrivene šampione“ je činjenica da imaju pet puta više inovacija od prosječne europske tvrtke, odnosno deset puta više od prosječne hrvatske tvrtke. Naš primjer takvog „skrivenog šamiona“ je vjerojatno Jadran Galenski koji u svojoj niši sterilnih otopina ima značajan tržišni udio na svjetskoj razini. Tako i naša firma pokušava u svom segmentu „security-safety-comfort- control“, zauzeti vodeću poziciju u regiji. Najprije smo bili broj 1 u Hrvatskoj, pa na području ex Jugoslavije, pa u jugoistočnoj Europi. Ono što je za našu firmu dobro je činjenica da je Hrvatska, pod pritiskom EU, usvojila Strategiju pametne specijalizacije u kojoj je jedno od pet tematski  prioritetnih područja sigurnost gdje imamo više razvijenih konkurentnih softverskih rješenja. Još jedno za nas važno tematsko prioritetno područje je promet i mobilnost gdje imamo razvijena rješenja za inteligentni promet koja uključjuju videoanalitiku, RFID tehnologiju i biometriju. Dobro je i to što su jedno od dva horizontalna područja informacijske i komunikacijske tehnologije (ITC) koje su sastavni dio naših rješenja. Digitalna ekonomija raste sedam puta brže nego ostala ekonomija, a investicije ICT su zaslužne za više od 50 posto rasta produktivnosti u gospodarstvu. Zbog uvrštenja ITC-a u horizontalne prioritete mnoge se ICT tvrtke neće moći prijavljivati na EU natječaje vezane uz pametnu specijalizaciju. Nažalost, većina ICT tvrtki je nedovoljno kapitalizirana da iz vlastitih sredstava ulaže 3-5 posto godišnjeg prihoda u istraživanje i razvoj (R&D) što je potrebno za ostati globalno konkurentan, ali i za zadržavanje najkvalitetnijih djelatnika. Alarm automatika je nasreću dobro kapitalizirana i od osnivanja ulažemo oko 4 posto prihoda u istraživanje i razvoj, čemu zahvaljujemo našu konkurentnost i zadržavanje najboljih kadrova.

 

Pametni gradovi

Popović naglašava kako se Alarm automatika namjerava javljati na EU natječaje za osnivanje centara kompetencije i podršku istraživanju i razvoju u segmentima pametnih gradova koje uključuju tematska prioritetna područja, promet i mobilnost te sigurnost i horizontalno područje informacijske i komunikacijske tehnologije. Osim kompanijama, kaže, donošenje Strategije pametne specijalizacije, važno je i brojnim istraživačko-razvojnim institucijama, od fakulteta do instituta te navodi primjer zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) koji je dosad bio vrlo uspješan u povlačenju europskih sredstava.

Kažu da će sigurno sudjelovati u projektima koji će biti raspisani na temelju Strategije jer svojim ekspertizama mogu dati važan doprinos u svih pet vertikalnih područja. No nažalost, veoma je izgledno da će FER-ovi eksperti iz ICT-a i digitalne ekonomije biti prije svega uključeni u strateške ICT investicije i projekte u nekim drugim državama koje su prepoznale vaćžnost digitalne ekonomije, a ne u Hrvatskoj.

Kod nas kreatori gospodarske politike još uvijek nove trendove ne podržavaju ili ne razumiju. Ako se gledaju „skriveni šampioni“ najveći broj njih je u digitalnoj ekonomiji, pa u nanotehnologiji i farmaceutici. Kako sada stvari stoje interes poduzetnika i institucija za natječaje vezane uz Strategiju pametne specijalizacije u Hrvatskoj prilično je velik. Hrvatska je, na žalost, na samom europskom dnu ulaganja u istraživanje i razvoj i ima najniži udio zaposlenih u industrijama koje će se koristi visokom tehnologijom. Ulažemo u R&D samo 0,7 posto BDP-a. Na primjer, najrazvijenije zemlje svijeta ulažu u istraživanje i razvoj više od 4 posto BDP-a (Južna Koreja, Izrael, Švedska). Donošenje Strategije pametne specijalizacije i otvaranje EU fondova je temelj našeg budućeg napretka. O nama ovisi kako ćemo to iskoristiti.

Nadam se da ovo neće biti još jedna za nas propuštena prilika. Još je Aleksandar Makedonski zaključio da se prilike javljaju rijetko, da su resursi ograničeni i da je svaki problem u svojoj biti kadrovski problem, poručuje Popović.

 

Piše: Elvira Marinković Škomrlj, preuzeto iz novine.novilist.hr, objavljeno 25.5.2016.

 

Boris Popović je predavač na Adizes Leadership Programu, čija nova generacija startuje od oktobra 2016.
Preuzmite brošuru Adizes Leadership programa ovde.
Za više informacija kontaktijajte nas na: irena.bulat@asee.rs