1. januar
INTEGRITET U LIDERSTVU
Duh jedne organizacije se kreira na vrhu
Dokaz iskrenosti i ozbiljnosti menadžmenta je beskompromisno insistiranje na integirtetu ličnosti koji ga čine. To iznad svega mora da bude izraženo kroz njegove odluke „o ljudima“. Jer, integritet je svojstvo kroz koje se ispoljava liderstvo; osobina koja se uzima za primer i koja se oponaša. Karakter nije nešto oko čega ljudi mogu da se obmanjuju. Ljudi sa kojima čovek radi, a posebno oni koji su mu podređeni, posle svega par nedelja znaju da li je reč o osobi od integriteta ili ne. Oni mogu da mu oproste mnogo toga: nekompetentnost, neznanje, nesigurnost ili loše manire. Ali mu svakako neće oprostiti nedostatak integirteta. Niti će oprostiti višem rukovodstvu što je izabralo takvu osobu.
Ovo posebno važi za ljude na vrhu preduzeća. Jer, duh jedne organizacije se kreira na njenom vrhu. Ako u organizaciji vlada pozitivan duh, to je zato što je duh njenih vodećih ljudi takav. Ako on počne da se kvari, to se događa zato što na vrhu počinje da se kvari; kao što kaže stara poslovica, „Riba uvek smrdi od glave.“ Top menadžment nikada ne bi trebalo da postavi na rukovodeće mesto ličnost za čiji karakter ne bi želeo da posluži kao uzor podređenima.
SAVET: Procenite karakter izvršnog direktora i najvišeg rukovodstva kada razmatrate ponudu za posao. Priklonite se ljudima od integriteta.
Management: Tasks, Responsibilites, Practices
(Menadžment: zadaci, odgovornosti, prakse)
2. januar
IDENTIFIKOVANJE BUDUĆNOSTI
Važno je da se identifikuje „budućnost koja se već desila“
Futuristi uvek mere svoj uspeh tako što broje koliko se od onoga što su predvideli obistinilo. Oni nikada ne broje koliko se dogodilo važnih stvari koje nisu predvideli. Sve što predvidi onaj ko prognozira trendove može da se obistini. A ipak, on može i da ne uoči najznačajnije trendove ili, još gore, može da ne obrati pažnju na njih. Ova nepreciznost u prognoziraju ne može da se izbegne jer je ono što je važno i osobeno uvek rezultat promena u vrednostima, percepciji i ciljevima, odnosno, u onome što može da se prorekne, ali ne i predvidi.
Ali najvažniji posao rukovodioca je da identifikuje promene koje su se već desile. Značajan izazov za društvo, privredu, politiku je da iskoriste promene do kojih je već došlo i to, da ih iskoriste kao prilike. Važno je da se identifikuje „budućnost koja se već desila“ – i da se razvije metodologija za posmatranje i analizu tih promena. Dobar deo ove metodologije je sastavni deo moje knjige iz 1985. godine Innovation and Entrepreneurship (Inovacije i preduzetništvo) koja pokazuje kako promene u društvu, u demografiji, u značenju, u nauci i tehnologiji treba sistematski posmatrati kao prilike za izgradnju budućnosti.
SAVET: Identifikujte glavne trendove na vašem tržištu koji su se već pojavili. Na listu papira zapišite koliko će verovatno trajati i kakav uticaj će imati na vaš život i organizaciju.
The Ecological Vision (Ekološka vizija)
The Age of Discontinuity (Doba diskontinuiteta)
3. januar
MENADŽMENT JE NEZAMENLJIV
Onaj ko uspe da uzgoji dve vlati trave na mestu gde je prethodno rasla samo jedna zadužuje čovečanstvo više nego bilo koji spekulativni filozof i kreator metafizičkog sistema
Dok je zapadne civilizacije, menadžment će verovatno ostati osnovna i dominantna institucija. Jer, menadžment nije utemeljen samo u prirodi modernog industrijskog sistema i u potrebama modernog poslovanja kojem industrijski sistem poverava svoje proizvodne resurse, kako ljudske tako i materijalne. Menadžment istovremeno izražava osnovna uverenja modernog zapadnog društva. On izražava verovanje u mogućnost kontrole ljudskog opstanka pomoću sistematske organizacije ekonomskih resursa i ubeđenje da ekonomska promena može da se pretvori u najmoćniju mašinu za ostvarivanje socijalne pravde i opšte dobrobiti za ljude. Jer, kako je Džonatan Svift (Jonathan Swift) pre tri stotine godina primetio, onaj ko uspe da uzgoji dve vlati trave na mestu gde je prethodno rasla samo jedna više zadužuje čovečanstvo nego bilo koji spekulativni filozof i kreator metafizičkog sistema.
Menadžment – koji je organ društva, posebno odgovoran za produktivnost resursa, odnosno za organizovani ekonomski napredak – tako odražava osnovni duh modernog doba. On je, zapravo nezamenljiv, što i objašnjava zašto se, kad se jednom začne, razvija tako brzo i uz tako malo otpora.
SAVET: Setite se nekoliko primera koji ilustruju zašto su menadžment, njegove kompetencije, integritet i njegovi rezultati toliko važni za slobodan svet.
The Practice of Management (Praksa menadžmenta)
4. januar
INERCIJA ORGANIZACIJE
Svim organizacijama je potrebna disciplina koja ih tera da se suoče s realnošću
Sve organizacije treba da znaju da bukvalno nijedan program ili aktivnost ne mogu efektivno da se sprovode u dužem vremenskom periodu, a da ne budu modifikovani i iznova promišljeni. Na kraju svaka aktivnost zastareva. Među organizacijama koje zanemaruju ovu činjenicu, najveći prestupnik je vlada. I zaista se s pravom može reći da je osnovna bolest od koje vlada danas boluje nesposobnost da nešto prestane da radi. Bolnice i univerziteti su tek nešto bolji od vlade kada je reč o oslobađanju od prošlosti.
Poslovni ljudi su sentimentalni u vezi sa prošlošću koliko i birokrate. Oni će na neuspeh proizvoda ili programa verovatno da reaguju tako što će udvostručiti napore koje ulažu u njegovu realizaciju. Ali, oni, srećom, nisu u mogućnosti da se slobodno prepuste svojim sklonostima. Podvrgnuti su objektivnoj disciplini tržišta i objektivnom spoljnom merilu profitabilnosti. Time su primorani da, pre ili kasnije, napuste ono neuspešno i neproduktivno. U drugim organizacijama – vladi, bolnicama, vojsci itd. – ekonomija predstavlja samo ograničenja.
Sve organizacije moraju biti za promene. Potrebni su nam koncepti i merila koja će drugim vrstama organizacija pružiti ono što test tržišta i profitabilnost pružaju biznisu. Ti testovi i merila će biti sasvim drugačiji.
SAVET: Vaše neprofitne organizacije moraju da imaju stroge testove i standarde za merenje svojih rezultata.
The Age of Discontinuity (Doba diskontinuiteta)
5. januar
ODBACIVANJE
Ništa nije tako teško i tako skupo, ali ni tako jalovo,
kao nastojanje da se spreči zaudaranje leša
Efektivni rukovodioci znaju da mnogo stvari moraju da obave efektivno. Zato se koncentrišu i fokusiraju. A prvo pravilo koncentracije napora je odbacivanje prošlosti koja više nije produktivna. Prvorazredni resursi, posebno dragoceni resursi ljudskih potencijala, se smesta izvlače i upošljavaju na mogućnostima koje nosi sutrašnjica. Ako lideri ne mogu da odbace i napuste prošlost, oni jednostavno neće moći da kreiraju budućnost.
Bez sistematskog i svrsishodnog odbacivanja, događaji će preteći organizaciju. Ona će uzalud trošiti svoje resurse na stvari koje nikada nije ni trebalo da radi ili koje više ne treba da radi. Zbog toga će joj nedostajati resursi, pogotovo sposobni ljudi, potrebni da bi se iskoristile mogućnosti koje se pojavljuju. Isuviše je mali broj preduzeća koja su voljna da se odreknu prošlosti i zbog toga isuviše malo njih ima resurse potrebne za budućnost.
SAVET: Ne rasipajte resurse na zastarele poslove i oslobodite svoje sposobne ljude da iskoriste prednosti novih mogućnosti.
„Koju od Drakerovih knjiga treba da čitam?“ „Gde u vašem radu mogu da nađem najbolju raspravu o tome kako da raspoređujem ljude?“ Ne prođe nijedna nedelja a da ne primim bar pola tuceta pitanja sličnih ovima. Iako sam objavio trideset i četiri knjige za šezdeset i pet godina, teško mi je da odgovorim na ova pitanja.
Knjiga Draker iz dana u dan treba da pruži odgovor. U sistematizovanom obliku, i to, izvedene neposredno iz mojih rukopisa, ona donosi moje ključne stavove praćene sa nekoliko redaka, takođe izvučenih iz mojih radova, komentara i objašnjenja o temama koje obuhvataju širok spektar oblasti mog rada: menadžment, poslovanje, svetska ekonomija; društvo koje se menja; inovacije i preduzetništvo; proces donošenja odluka; radna snaga koja se menja; neprofitne organizacije i njihov menadžment; i tako dalje.
Ali, najznačajniji deo ove knjige su prazna mesta na kraju svake stranice. Ona predstavljaju prostor za doprinos čitalaca, za mere koje oni preduzimaju, odluke koje donose i posledice tih odluka. Jer ovo je knjiga koja treba da Vas podstakne na akciju.
Za objavljivanje ove knjige zaslužan je moj dugogodišnji prijatelj i kolega profesor Maćarielo (Maciariello). Njegova ideja je bila da u jednom tomu sabere najbolje izvode iz mojih radova. Potom je odabrao odgovarajuće citate i komentare na teme iz mojih knjiga, skripti i članaka. Rezultat je zaista sveobuhvatan vodič ka efektivnosti rukovodioca. Moji čitaoci i ja dugujemo ogromnu zahvalnost profesoru Maćarielu.
Piter Draker
Klermont, Kalifornija
Leto, 2004.
Recenzije
Još uvek nema recenzija.